Senin, 08 Juli 2019



Historia Vista

    Kona ba Oin ne ' ebé mak sistema operasaun ida ne ' ebé prodús hosi Microsoft ba uza kona-ba pesoal komputadór, ne ' ebé inklui iha uma no negósiu desktops, laptops, ai-kabelak PCs no komunikasaun sosiál sentru PCs. Dezenvolvimentu mak kompleta iha fulan Novembru 8, 2006, [2] no durante fulan tolu tuirmai ne'e, ida-neʼe fó sai iha faze ba computer hardware no software manufacturers, kliente emprezariál no kanál retallu.

    Iha loron 30, fulan Janeiru tinan 2007, ida-neʼe mak fo sai mundu tomak [3] no halo disponivel ba sosa no bele haree husi Merkadu Kona; ida-neʼe hanesan lansamentu dahuluk Kona-ba halo disponivel liuhusi plataforma distribuisaun dijitál. [7] lansamentu Kona ba Oin mai tinan lima liu tiha introdusaun kona-ba ninia predecessor Kona XP, tempu longest span entre imprensa liudook sistema operasaun desktop Windows Microsoft.

Funsaun foun Kona ba Oin, inklui eletrónikus uzuáriu graphical ne ' ebé atualizadu no estilu visual dubbed Aero foun buka komponente bolu Peskiza Kona, rede reformula, audio, impresu no espozisaun sistema sub no hanesan Kona DVD Kria instrumentu multimedia foun ida. Oin ne ' ebé ho objetivu atu hasa'e nivel komunikasaun entre mákina kona-ba rede uma ida, uza teknolojia kolega-ho-hakat sira hodi halo fahe arkivu no komunikasaun sosiál entre komputadór no devices. Kona ba Oin, inklui versaun 3.0 kuadru .NET, permite developers software atu hakerek kona-ba kandidatura la APIs Kona tradisionál.

    Microsoft nia temi objetivu ho Kona ba Oin mak atu hadi'a seguransa iha sistema operasaun Kona sira-nia estadu. [8] ida mai komún Kona XP no ninia predecessors ne ' ebé mak sira-nia vulnerabilidade seguransa ne ' ebé fó-sai dehan barak no susceptibility jeral ba malware, virus no buffer tempu hanesan nia haksolok. Klara ida-neʼe, Odamatan Bill prezidente Microsoft fó sai iha sedu 2002 ida relasionadu empreza "Trustworthy Computing inisiativa", ne'ebe ho objetivu atu inkorpora seguransa ba instalasaun dezenvolvimentu empreza iha aspetu hotu-hotu. [9] Microsoft ne ' ebé hateten katak ida-neʼe hanesan prioridade hadi'a seguransa XP Kona no Kona Server 2003 iha leten ramata Kona Oin, nune'e mak kompleta ninia

    Enkuantu karakterístika foun no seguransa melloria hirak ne'e halo ho hirak ne'e kolekta revizaun ne ' ebé pozitivu, Oin mós sai ona alvu ba barak krítika no komunikadu ne ' ebé negativu. Mai-Oin Kona ona alvu ninian rekerimentu sistema ne ' ebé aas, termu lisensiamentu restritiva liu ninia, nian lubuk ida kona-ba teknolojia ba DRM iha tempu neʼebá-foun ho objetivu atu restrita kopia kona-ba protesaun dijitál komunikasaun sosiál, falta kompatibilidade ho balun Oin pré-hardware no software, tan liu husi tempu, no númeru kona-ba autorizasaun prompts ba Uzuáriu Konsiderasaun Kontrolu. Nu'udar rezultadu hosi sira-neʼe no kestaun sira seluk, Kona ba Oin haree adosaun inisiál no taxa satisfasaun ne ' ebé menus liu XP Kona. [12] maski nune'e, ho tokon 330 estimadu Internet uzuáriu to'o iha fulan-Janeiru tinan-2009, ida-neʼe sai ona fó sai katak uzu Oin iha numeru kotajen Microsoft nia lansamentu pré rua tinan-trigu espetativa atinje uzuáriu millaun 200. [13] [14] iha lansamentu Kona 7 (Outubru 2009), Kona-Oin (ho besik tokon 400 Internet uzuáriu) mak daruak liu barak uza sistema operasaun kona-ba Internet ho ida besik fahe merkadu 19%, uza barak liu daudaun Kona XP ho ida maizumenus maizumenus fahe merkadu 63%. [15] iha Maiu 2010, proporsaun merkadu Kona ba Oin iha nivel estimadu ida hosi 15% 26%. [16] [17] iha loron 22 fulan-Outubru tinan 2010, Microsoft, la'os fa'an retallu kópia Kona ba Oin, no fa'an OEM ba Oin, la'os tinan ida liu tiha. [18] dezde fulan-Abríl 2019 nia ikus, proporsaun merkadu Oin nia tun ba ho porsentu 0.5% fahe merkadu totál Kona nia.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar

Hakerek ita bo'ot nia sujestaun ne'ebe la ses husi sistema operasau....?