Historia
Vista
Kona ba Oin ne ' ebé mak
sistema operasaun ida ne ' ebé prodús hosi Microsoft ba uza kona-ba pesoal
komputadór, ne ' ebé inklui iha uma no negósiu desktops, laptops, ai-kabelak
PCs no komunikasaun sosiál sentru PCs. Dezenvolvimentu mak kompleta iha fulan Novembru
8, 2006, [2] no durante fulan tolu tuirmai ne'e, ida-neʼe fó sai iha faze ba
computer hardware no software manufacturers, kliente emprezariál no kanál
retallu.
Iha loron 30, fulan Janeiru
tinan 2007, ida-neʼe mak fo sai mundu tomak [3] no halo disponivel ba sosa no
bele haree husi Merkadu Kona; ida-neʼe hanesan lansamentu dahuluk Kona-ba halo
disponivel liuhusi plataforma distribuisaun dijitál. [7] lansamentu Kona ba Oin
mai tinan lima liu tiha introdusaun kona-ba ninia predecessor Kona XP, tempu longest
span entre imprensa liudook sistema operasaun desktop Windows Microsoft.
Funsaun foun Kona ba Oin,
inklui eletrónikus uzuáriu graphical ne ' ebé atualizadu no estilu visual
dubbed Aero foun buka komponente bolu Peskiza Kona, rede reformula, audio, impresu
no espozisaun sistema sub no hanesan Kona DVD Kria instrumentu multimedia foun
ida. Oin ne ' ebé ho objetivu atu hasa'e nivel komunikasaun entre mákina
kona-ba rede uma ida, uza teknolojia kolega-ho-hakat sira hodi halo fahe arkivu
no komunikasaun sosiál entre komputadór no devices. Kona ba Oin, inklui versaun
3.0 kuadru .NET, permite developers software atu hakerek kona-ba kandidatura la
APIs Kona tradisionál.
Microsoft nia temi objetivu ho
Kona ba Oin mak atu hadi'a seguransa iha sistema operasaun Kona sira-nia
estadu. [8] ida mai komún Kona XP no ninia predecessors ne ' ebé mak sira-nia
vulnerabilidade seguransa ne ' ebé fó-sai dehan barak no susceptibility jeral
ba malware, virus no buffer tempu hanesan nia haksolok. Klara ida-neʼe,
Odamatan Bill prezidente Microsoft fó sai iha sedu 2002 ida relasionadu empreza
"Trustworthy Computing inisiativa", ne'ebe ho objetivu atu inkorpora
seguransa ba instalasaun dezenvolvimentu empreza iha aspetu hotu-hotu. [9]
Microsoft ne ' ebé hateten katak ida-neʼe hanesan prioridade hadi'a seguransa
XP Kona no Kona Server 2003 iha leten ramata Kona Oin, nune'e mak kompleta
ninia
Enkuantu karakterístika foun no
seguransa melloria hirak ne'e halo ho hirak ne'e kolekta revizaun ne ' ebé
pozitivu, Oin mós sai ona alvu ba barak krítika no komunikadu ne ' ebé
negativu. Mai-Oin Kona ona alvu ninian rekerimentu sistema ne ' ebé aas, termu
lisensiamentu restritiva liu ninia, nian lubuk ida kona-ba teknolojia ba DRM
iha tempu neʼebá-foun ho objetivu atu restrita kopia kona-ba protesaun dijitál
komunikasaun sosiál, falta kompatibilidade ho balun Oin pré-hardware no
software, tan liu husi tempu, no númeru kona-ba autorizasaun prompts ba Uzuáriu
Konsiderasaun Kontrolu. Nu'udar rezultadu hosi sira-neʼe no kestaun sira seluk,
Kona ba Oin haree adosaun inisiál no taxa satisfasaun ne ' ebé menus liu XP
Kona. [12] maski nune'e, ho tokon 330 estimadu Internet uzuáriu to'o iha
fulan-Janeiru tinan-2009, ida-neʼe sai ona fó sai katak uzu Oin iha numeru
kotajen Microsoft nia lansamentu pré rua tinan-trigu espetativa atinje uzuáriu
millaun 200. [13] [14] iha lansamentu Kona 7 (Outubru 2009), Kona-Oin (ho besik
tokon 400 Internet uzuáriu) mak daruak liu barak uza sistema operasaun kona-ba
Internet ho ida besik fahe merkadu 19%, uza barak liu daudaun Kona XP ho ida
maizumenus maizumenus fahe merkadu 63%. [15] iha Maiu 2010, proporsaun merkadu
Kona ba Oin iha nivel estimadu ida hosi 15% 26%. [16] [17] iha loron 22
fulan-Outubru tinan 2010, Microsoft, la'os fa'an retallu kópia Kona ba Oin, no
fa'an OEM ba Oin, la'os tinan ida liu tiha. [18] dezde fulan-Abríl 2019 nia
ikus, proporsaun merkadu Oin nia tun ba ho porsentu 0.5% fahe merkadu totál
Kona nia.

Tidak ada komentar:
Posting Komentar
Hakerek ita bo'ot nia sujestaun ne'ebe la ses husi sistema operasau....?